Naša škola ove školske godine je dobila četiri projekta na natječaju CI SDŽ: Cimaj, Dalmatinski suvenir, Rast i Čuvari baštine.
Program Čuvari baštine je namijenjen potencijalno darovitim učenicima u umjetničkom ili humanističkom području, ali i svim učenicima koji su voljni uz dodatni uloženi trud steći nova znanja ili izbrusiti postojeće vještine. Cilj programa je osvijestiti učenike o važnosti očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine kroz projektni ili istraživački rad koji potiče suradničko učenje.
Stručno povjerenstvo svake godine određuje temu natječaja. Prijašnje teme natječaja su bile „Skrivena blaga mista mog“ i odnosila se na nepokretnu materijalnu baštinu te „Naše užance” i odnosila se na nematerijalnu kulturnu baštinu. Ovogodišnja tema natječaja je “Mudre glave, mlade ruke” u kojoj je cilj prenošenje znanja i vještina starijih generacija na djecu i mlade.
Projekt Pletivo jučer danas sutra koje je naša škola osmislila, za ideju ima obnavljanje i osuvremenjivanje vještine pletenja kroz različite materijale koje naši umjetnici koriste u svakodnevnom radu u nastavi.
Čuvari baštine naše škole su učenici trećeg razreda umjetničkog i grafičkog zanimanja, smjerova: dizajner keramike, dizajner metala, aranžersko scenografski dizajner, grafički urednik dizajner i grafički tehničar pripreme. Mentorica učenika je nastavnica Teodora Grgić-Jeličić, a koordinatorica projekta je Darija Ćerdić Vukušić, ujedno i koordinatorica našeg programa Cimaj.
S ciljem upoznavanja s kulturnom baštinom našeg kraja, Čuvari baštine iz Grafičke su posjetili Etnografski muzej u Splitu koji je osnovan 1910.g., dakle godinu dana je stariji od Hajduka.
Muzejska pedagoginja i edukatorica gđa. Vedrana Premuž Đipalo, učenike je provela kroz postav muzeja te su uz detaljno pojašnjenje vidjeli različite narodne nošnje iz Dalmacije i Zagorja, zbirke oružja, umjetničkih predmeta, nakita, škrinja, skulptura, slika i grafika.
Narodne nošnje u postavu muzeja su bile svečane, a isticala se crvena boja koja koja je štitila od uroka. Nakit je bio sastavni dio nošnje. Ukrasni dodatak muškom svećenom odjelu je bilo oružje dok se ženska nošnja razlikovala ovisno o „statusu“ , je li djevojka bila spremna za udaju, zaručena ili udana.
Proučavajući postav muzeja, upoznali su nematerijalnu kulturnu baštinu te su istražili što je sve RH uspjela „zaštititi“.
Ministarstvo kulture je do 2018. g. upisalo više od 160 nematerijalnih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih je 19 upisano na tri UNESCO-ova popisa nematerijalne kulturne baštine čovječanstva: Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva (17 dobara), Popis nematerijalne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita (1 dobro) i Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine (1 dobro). Jedno od takvih dobara je i Čipkarstvo koje se u Hrvatskoj odrađuje u Lepoglavi, Pagu i Hvaru.
Osim po siru i soli, Pag je poznat i po čipki na iglu koja se kao ukrasni element stavlja na folklorni tekstil, dok je Hvar poznat po čipki od agave koja se izrađuje u benediktinskom samostanu. Kroz unaprijed dogovorene radionice, učenici su oslikavali čipku primjenom grataž tehnike.
Druga radionica je bila izrada nakita tzv. špjode tj. ukrasne igle za kosu. Treća radionica je bila tkanje. Koristeći mali tkalački stan, učenici su naučili osnove tkanja.
Tradicija izrade drvenih igračaka, koja je također uvrštena na Reprezentativni popis nematerijalne baštine, nije svojstvena samo Hrvatskom Zagorju. Drvene igračke izrađivale su se i u zaleđu Dalmacije, točnije u Dalmatinskoj Zagori, u mjestu Zelovu, nedaleko od grada Sinja.
U muzeju su postavljene igračke majstora Jakova Delaša iz Zelova, ali nažalost vještina izrade drvenih igračaka u Dalmaciji je nestala s prestankom rada obitelji Delaš zbog smanjenog interesa 2002.g.
Posjet Etnološkom muzeju završen je penjanjem na jedan od simbola grada Splita, Vestibula, čijem se vrhu pristupa kroz prostore Etnološkog muzeja. Taj lokalitet, slavan po cijelom svijetu kao primjer jednog od najbolje očuvanih rimskih graditeljskih pothvata poslužio je za zajedničku fotografiju kako bi ovjekovječili našu posjetu ovom splitskom muzeju.
Dražen Bošnjak
autor fotografije: Josip Moškatelo
Najnoviji komentari