U petak 2. prosinca 2022. na međunarodnoj stručno-znanstvenoj ENTER konferenciji koja se odvijala u Spaladium areni održane su dvije panel rasprave: Imamo li budućnost? te I šta sad? Kako planove provesti u djelo?.
Imamo li budućnost?
Moderator prve rasprave, koja se održavala na engleskom jeziku, bio je duhoviti Britanac Michael Freer. Njegovi sugovornici bili su stručnjaci koji su netom održali svoja predavanja na konferenciji: dekan Veleučilišta Edward Bernays Damir Jugo (Uspješni lideri komuniciraju), dekan visokog učilišta Algebra Mislav Balković (Vrijedi li ulagati u razvoj vještina?), János Hódsàgi s Millestone Instituta iz Budimpešte (Milestone Institute – the model for navigation and motivation in talent development) i osnivač CEDRA Split Ranko Milić (Partnerstvo za obrazovanje 5.0).
Michael je svakom sugovorniku postavio nekoliko pitanja vezana uz njihova izlaganja započevši s Damirom Jugom i usporedbom komunikacije premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. S Mislavom Balkovićem razgovarao je o stvaranju sadržaja na društvenim mrežama zaključujući da su naši mladi više potrošači, nego proizvođači sadržaja u usporedbi s europskim vršnjacima. János Hódsàgi govorio je o tome kako u Mađarskoj pružaju financijsku i akademsku potporu učenicima s manjim mogućnostima, najčešće slabijeg financijskog stanja i/ili pripadnicima nacionalnih manjina. U raspravu se uključio i Ranko Milić koji tvrdi da djecu trebamo pitati „Tko si ti?”, makar nekad ni sami učitelji ne znaju odgovor na to pitanje. Smatra da bi svaka škola trebala poticati apsolutno sve potencijale i iz svakog učenika izvući ono najbolje te ističe da škole moraju biti dio zajednice.
Michael je sudionike pitao i o razvoju cjeloživotnih vještina naglašavajući razvoj digitalne pismenosti. Balković se na to osvrnuo rekavši da je došlo do velikog skoka u digitalizaciji obrazovanja zahvaljujući COVID-u, no kako je Hrvatska i prije toga započela proces digitalizacije obrazovanja. Jugo se složio s ovim te nadodao da je svaka kriza prilika za učenje. Hódsàgi daje za primjer inspirirajući pedagoški pristup matematici koji se koristi u Mađarskoj te uspoređuje mađarski i hrvatski obrazovni sustav naglašavajući da politika usporava standardizaciju i napredak obrazovnog sustava i koristi ga u svoj političke svrhe.
I šta sad? Kako planove provesti u djelo?
U 16:30 sati uslijedila je druga panel rasprava. Pod vodstvom moderatora Ilije Krište sudionici rasprave Vinko Filipović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO i izazovi suvremenog odgoja i obrazovanja), Antonija Gladović iz Agencije za mobilnost i programe EU (Erasmus+ za uključivo i inovativno obrazovanje) i Hrvoje Bakić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (Nacionalni razvojni plan odgojno-obrazovnog sustava – što nas čeka?) teoretizirali su o različitim temama iz područja obrazovanja, njegovim problemima te mogućim rješenjima.
Raspravu je otvorio Krišto komentirajući s Bakićem promjene u hrvatskom obrazovnom sustavu kroz povijest i što možemo očekivati u budućnosti sa zaključkom da su najbolja konstanta u hrvatskom obrazovnom sustavu učitelji. Na pitanje kasnimo li za EU što se tiče promjena, Bakić odgovara: Teško je promijeniti ljude koji promjenu provode ako nemamo kapacitet za volju i promjene. Dodaje da čak i ako su promjene u obrazovanju dobro osmišljene, iskrene i na realnim postavkama neprovedive su bez učitelja i nastavnika.
Rasprava se zatim usmjerava na Erasmus+ koji nam omogućuje da vidimo što se događa na nacionalnoj i europskoj razini unaprjeđenja sustava. Učenici u pratnji s nastavnicima imaju priliku posjetiti druge škole i vidjeti kako one funkcioniraju, ne samo da nauče nešto novo, nego i da vide dobre, ali i loše strane sustava. Gladović ističe kako je Erasmus+ nepravedno optužen za odljev mozgova, budući da je riječ o točno određenom vremenskom periodu razmjene te da je više riječ o cirkulaciji mozgova. Pitanje nedostatka kadra nastavnika (osobito iz STEM područja) tema je koje su se diskutanti kratko dotakli spominjući moguće različite mehanizme nagrađivanja nastavnika.
Rasprava se zatim okreće na temu državne mature koja će od ove godine imati jedinstven ispit iz Hrvatskoga jezika (op. a. jedna razina) te ponovno uvođenje bodovnog praga u eseju. Novina su i ispiti u osnovnoj školi iz osam relevantnih predmeta koji za početak neće biti kriterij upisa, ali s vremenom hoće. U daljnjoj raspravi Filipović naglašava da se prema rezultatima nacionalnih ispita mora mijenjati metodička filozofija obrazovanja učenika. Zajedničko djelovanje učenika i profesora je važno, profesor mora vidjeti učenika s potencijalom da se razvija, a promjena se događa onoga trenutka kada su nastavnici stručni, kada njihova karizma i strpljenje dokazuju učeniku da je njihova profesija, unatoč psihičkoj zahtjevnosti, plemenito djelo.
Mirta Ožić-Bebek i Antonia Slavić
Najnoviji komentari