Select Page

Intervju s direktoricom Turističke zajednice grada Vrgorca Željkom Opačak

Intervju s direktoricom Turističke zajednice grada Vrgorca Željkom Opačak

Kako ste se odlučili natjecati za radno mjesto direktorice TZ Vrgorac?

Rođena sam Vrgorka i oduvijek sam gajila veliku ljubav prema svom rodnom mjestu. Nakon dugogodišnjeg rada na lokalnom radiju imala sam prilike jako dobro upoznati cijeli vrgorski kraj, njegove ljude, prednosti, ali i neke nedostatke. Kao medijska osoba aktivno sam sudjelovala u organizaciji brojnih događaja, od nekih ponajboljih izdanja manifestacije „S Tinom u Vrgorcu“, do prvih i brojnih sljedećih „Biklijada“, „Dana jagoda“ i slično. Stoga, nakon više od deset godina radnog iskustva, a potom i završenog studija medija u Dubrovniku, potom novinarstva u Zagrebu, odlučila sam se javiti na natječaj i spojiti ono što najbolje poznajem i volim s onim za što sam se obrazovala, a to su Vrgorac i promocija.

Koja je glavna uloga ureda TZ Vrgorac?

Uloge i zadaće svih turističkih zajednica propisane su Statutom i Zakonom i obuhvaćaju brojne razvojne aktivnosti destinacije kao što su organiziranje manifestacija i događanja kao i drugih motiva dolaska u destinaciju, koordinaciju i komunikaciju s dionicima privatnog i javnog sektora, kao i razvoj ostalih elemenata turističke ponude s fokusom na cjelogodišnju ponudu. Osim navedenog zadaća nam je praćenje i apliciranje na brojne natječaje, sudjelovanje u izradi strateških i razvojnih planova turizma, izrada i distribucija informativnih materijala te redovito kreiranje sadržaja na mrežnim stranicama, planiranje, izrada, postavljanje i održavanje sustava turističke signalizacije i sl. Uistinu je širok spektar raznih djelatnosti koje obuhvaćamo svojim djelovanjem. Međutim, iz dugogodišnjeg iskustva na mjestu direktorice turističke zajednice, rekla bih da se ta uloga razlikuje od mjesta do mjesta, konkretnije razlikuje se uloga turističke zajednice u mjestu s turizmom koji je tek u začetcima naspram velikih turističkih zajednica u turistički razvijenim mjestima i gradovima. Dok je njihova uloga ponajviše okrenuta ka promociji destinacije na svjetski poznatim turističkim sajmovima i određenim turističkim tržištima, ali i na dnevnu problematiku s iznajmljivačima, dužnicima i slično, naše su zadaće u malim mjestima tek buditi svijest i pomalo kreirati prostor i stvarati atmosferu za što veće uključivanje građana u turističku ponudu.

Nitko prije, vjerojatno, ni u snu ne bi pomišljao da bi se turizam mogao razvijati u vrgorskom kraju. Ima li nade za vrgorski turizam?

Zapravo, ne bih rekla da je to u potpunosti točno. Prije više od stotinu godina u Vrgorcu je postojao iznimno lijepi Hotel „Miletić“, a negdje u to vrijeme djelovalo je i „Društvo za proljepšanje varoši“ za koje bismo rekli da je bilo preteča današnjih turističkih zajednica. Naši su restorani u Vrgorcu, ali i oni u Dugim Njivama i na Velikom Prologu, bili nadaleko poznati po ponudi ponajbolje janjetine, peke i ostalih domaćih specijaliteta, a današnji Hotel „Prvan“ započeo je s radom prije gotovo 30 godina. Vrgorčani su uvijek bili poznati po svojoj gostoljubivosti, a možemo reći da je jedan od prvih, a možda i najvažnijih zapisa o tome došao iz pera slavnoga putopisca Alberta Fortisa koji je o gostoprimstvu Vojvode Antuna Pervana Prže 1772. godine rekao. „Sve dok budem živ neću zaboraviti doček i srdačno ugošćenje što mi ga je iskazao Vojvoda Pervan u Kokoriću“ . S obzirom da su upravo ljudi ključ uspjeha, za naš turizam itekako ima nade.

Što je realnost, a što su nade i planovi? Koji je vaš zacrtani plan, u kojem smjeru ide turizam u vrgorskom kraju?

Realnost je lijepa, a to je da je Vrgorac jedan od najvećih proizvođača hrane u Dalmaciji pa i u Hrvatskoj. Danas je Vrgorac najviše poznat po jagodama, no malo je poznato da je se od 35 zaštićenih hrvatskih proizvoda koji nose EU zaštitu, njih 5 proizvodi na području Splitsko – dalmatinske županije, a od tih 5 čak 3 imaju najveću proizvodnju u Vrgorcu! Te zaštićene delikatese su Dalmatinska panceta, Dalmatinska pečenica i Dalmatinski pršut. Zatim Vrgorsko polje zvano i polje Jezero najveće je hrvatsko vinogorje, a čak više od 80 posto proizvodnje stolnoga grožđa dolazi iz Vrgorca. Svi ti podaci govore da je Vrgorac velika proizvođačka snaga te je naš plan upravo da turizam naslanjamo na ono na čemu smo najjači i prepoznatljivi. Izgradnjom outdoor i cikloturističke infrastrukture naša polja pretvaramo u prekrasne cikloturističke destinacije, a prepoznatljivost gradimo na manifestacijama u kojima prezentiramo i slavimo proizvodnju. S druge strane, otvara se sve više ruralnih kuća za odmor u kojima odmaraju gosti u potrazi za mirnim okruženjem i netaknutom prirodom.

S kojim i kakvim kapacitetom se raspolaže u našem kraju (obrtnici, ugostitelji, iznajmljivači)?

Sve do prije deset godina u Vrgorcu je bio registriran samo 1 objekt sa 44 ležaja, dok danas u sezonu 2023. naši iznajmljivači ulaze sa 47 objekata i 295 ležaja što dovoljno govori o trendu rasta i zainteresiranosti naših građana da se uključe u kreiranje turističke ponude. Također, otvara se sve više turističkih agencija, danas ih imamo čak četiri na vrgorskom području, a sve više vinara radi prezentaciju gostima u svojim vinogradima. Vrgorac ima i dva restorana u samom centru, ali i seoska domaćinstva, izletišta, a u najavi je i otvaranje nekoliko novih ugostiteljskih objekata u vrgorskim selima.

Koje i kakve promotivne mogućnosti poduzimate za razvoj turizma? Imate li dovoljnu potporu Grada?

Promotivne aktivnosti su uvijek usklađene s razinom turističke razvijenosti neke zajednice pa tako i u Vrgorcu. Ne možemo promovirati nešto što nemamo ili „fingirati“ bilo kakvu turističku ponudu koje uistinu nema na terenu stoga nam je prioritet izgradnja destinacije i stvaranje preduvjeta za rast i razvoj. Za sada smo zajedno s Gradom Vrgorcem najviše sredstava uložili u izgradnju buduće cikloturističke destinacije „Polje Jezero – najveće hrvatsko vinogorje“ te smo nakon izvršenih analitičkih radova, postavili signalizaciju i izgradili dva outdoor odmorišta. Sljedeći korak bit će izrada aplikacije i brošure, a potom i promocija. Također smo dio projekta cikloturizma Makarske Rivijere i Zabiokovlja te su naše staze i naš kraj ušli u njihove vodiče, stoga se kao dio zajedničke priče s Makarskim primorjem već promoviramo na svjetskim turističkim sajmovima. Važne su i naše promocije Vrgorca kao Grada Dalmatinskog pršuta i vina te smo na poziv organizatora već dva puta bili gosti na najpoznatijem svjetskom festivalu pršuta u Parmi, kao i na najvećem festivalu pršuta u Portugalu, a i Porugalcima i Talijanima uzvratili smo poziv te nam je jako drago što su europski i svjetski eminentni proizvođači i festivali gosti našeg malog Vrgorca. Također rado sudjelujemo i potpomažemo aktivnosti naših udruga za predstavljanje vrgorske kulturne, povijesne i prirodne baštine.

Turisti vole netaknut okoliš, ali zasigurno vole i uređen grad i okolicu. Ulaže li Grad dovoljno u razvoj infrastrukture? U puno sela npr. asfalt nije promijenjen unazad 50 godina.

Lokalna samouprava uvijek ulaže onoliko sredstava koliko je u mogućnosti sukladno prioritetima i strategijama razvoja, ali sva ta ulaganja u prvom redu jesu i trebaju biti zbog nas stanovnika koji ovdje živimo, a potom i za turiste i naše goste.

Koliko je važno brendiranje u razvoju današnjeg turizma?

Naravno da je brendiranje jako važno, no za brendiranje je potrebno izraditi temeljitu analizu da bismo znali što trebamo izdvojiti u prvi plan kao svoje najveće snage. Primjerice, jedna od prvih asocijacija na Vrgorac su jagode. One su naš veliki nacionalni brend, međutim one su prvenstveno poljoprivredni i voćni, ali za sada ne i turistički proizvod. Nije sve u mogućnosti biti turistički proizvod, ali i ne treba se svemu pristupati iz perspektive turizma. Poljoprivredna proizvodnja, kao i njene specifičnosti i zakonitosti potpuno su drugačije od turističke djelatnosti i nemaju svi interes graditi turističku ponudu na svom poljoprivrednom gospodarstvu. Naravno, niti trebaju, mislim da su njihovi veliki trud i rad vrlo vrijedni za našu lokalnu i nacionalnu proizvodnju te da je poljoprivreda u Vrgorcu najznačajnija gospodarska grana. Jagoda je vrlo specifično i nježno voće, kratkoga vijeka berbe te su proizvođači fokusirani prvenstveno na to da velike količine jagoda unutar 24 sata što svježije stignu s polja do najdaljeg trgovačkog centra u državi pa i u inozemstvu. A njihova eventualna turistička valorizacija kroz kušaonice, berbe za goste, preradu za džemove, likere i slično, još uvijek nažalost ne postoji. Također, jagoda je vrlo sezonalna, stoga bi teško bilo graditi cjelogodišnju turističku ponudu na proizvodu tako kratkoga vijeka. S druge strane smo detektirali najveću proizvodnju Dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj koja se odvija u najvećoj pršutani Jugoistočne Europe smještenoj u Vrgorcu, te naše najveće vinogorje u kojem je zasađeno preko 10 milijuna čokota vinove loze. Za razliku od jagode, i pršut i vino su proizvodi koji mogu čekati na gosta i  kojima vremenska odgoda godi, jer fetu pršuta i kap vina možete kušati bilo kada tijekom cijele godine. Također i vinari i mali pršutari imaju interes dovesti goste i prodati svoje butelje i delikatesne proizvode na kućnom pragu. Upravo zato je naše Turističko vijeće 2016. godine donijelo odluku, a Gradsko vijeće Grada Vrgorca potvrdilo donošenjem Deklaracije da se u turističkom smislu krenemo brendirati kao Grad Dalmatinskog pršuta i vina. Taj projekt već rezultira manifestacijom Dani Dalmatinskog pršuta i vina kojom želimo postati najpršutarskija fešta Dalmacije, zatim pretvaranjem našeg najvećeg vinogorja u poželjnu ciklodestinaciju te izgradnjom posjetiteljskog centra Kuće Dalmatinskoga pršuta. To je jedan od smjerova našeg brendiranja u turističkom smislu. Također, trebamo spomenuti i velikoga barda poezije Tina Ujevića rođenoga u Vrgorcu. Međutim, Tin Ujević prvenstveno treba biti nacionalni kulturni brend, a tek potom turistički. Za brendiranje Vrgorca kroz njegovu poeziju trenutno ne postoje infrastrukturni uvjeti u smislu posjetiteljskog centra, ali vjerujemo da će se i to promijeniti.

Kakve informacije primate s terena – što Vam kažu obrtnici, ugostitelji, iznajmljivači – što im nedostaje, u što je potrebno ulagati, čime su zadovoljni?

Za sada su gotovo svi iznajmljivači ugodno iznenađeni i iznimno zadovoljni svojim turističkim rezultatima posebno imajući u vidu da turizam nije njihova primarna djelatnost već najčešće nešto čime se dodatno bave. Naravno da se pojavom turizma pojavljuju i neki novi problemi, najčešće komunalne prirode. Primjerice već je sada potrebno uvesti dodatne usluge Čistoće u selima u ljetno vrijeme kada u kućama za odmor borave brojni gosti, dok za takvim povećanjem usluga do sada nije bilo potrebe. Također, javljaju se problemi i s nestašicom vode, međutim to su veći infrastrukturni zahvati koje Grad Vrgorac sigurno ima u vidu, prvenstveno zbog svojih građana.

Po čemu najviše vrgorski kraj može konkurirati u turističkom smislu? Da gost želi ostati sedmicu dana ovdje, što mu se može ponuditi, kako biste ga zadržali?

Mir, priroda, nezagađenost, srdačnost domaćina i personalizirani pristup, kušanje lokalnog i domaćeg, to je ono čime su gosti Vrgorca u prvom redu oduševljeni i to je ono što gosti na ovakvim destinacijama traže. Naši su domaćini iznimno srdačni pa nije neobično da goste dočekaju domaćim voćem i povrćem, kolačima, pekom. Taj iskreni ljudski pristup dobrodošlice je ono što mogu ponuditi samo ovako mala mjesta još uvijek nezagađena masovnim turizmom. Također, naša iznimna prometna povezanost omogućuje gostima da budu istraživači, da imaju svoju bazu u Vrgorcu i upute se na male izlete u okolicu.

Pitanje nad pitanjima za ovaj kraj je, kad će tunel… Ima li nade za izgradnju tunela Vrgorac-Drvenik? Što bi značila izgradnja tog tunela za razvoj turizma?

Kada govorimo o tunelu u smislu razvoja turizma, treba imati u vidu da turistima koji dolaze na odmor u ruralna mjesta poput Vrgorca nije prioritet dnevni odlazak na kupanje, niti shvaćaju Vrgorac kao neku financijski povoljniju varijantu odmora u neposrednoj blizini mora. Naši gosti su većinom obitelji, prijatelji, poslovne osobe prvenstveno željne mirnih destinacija, tišine i odmora te istraživanja okolice i kušanja lokalnog. To je jedan potpuno drugačiji vid turizma od masovnog koji se događa na mjestima uz obalu.

Ako govorimo o tunelu u kontekstu brže prometne povezanosti s obalom, već sada, za razliku od brojnih mjesta na Rivijeri koji imaju samo magistralu kao jedinu prometnicu, Vrgorac je iznimno prometno povezan. Nakon Zagreba i Zadra jedini smo grad na autocesti koji ima čak dva ulaza/izlaza na A1, a postoji izvrsna prometna povezanost s obližnjim gradovima jer smo na samo pola sata vožnje udaljeni od gotovo svih mjesta Makarskog primorja od Makarske do Gradca, Ploča i Metkovića. Ali, naravno da bi još i otvaranje tunela bio dodatni bonus. Tunel bi skratio dolazak na more sa sadašnjih 30-ak na 20-ak minuta vožnje s time da biste preko tunela došli do Drvenika, dok je danas Vrgorčanima prioritet brza cesta do Makarske i gradnja zaobilaznih tunela preko Stupice koja bi skratila put do Makarske na željenih 20-ak minuta.

Međutim, tunel treba shvaćati kao puno veći i značajniji infrastrukturni projekt od pukog odlaska Vrgorčana i njihovih gostiju na more. Taj tunel bi kompletno povezao Gornje Makarsko primorje (Gradac, Drvenik, Zaostrog) s autocestom A1, ali i rasteretio luku Split te prometno povezao Hvar, Vis, Korčulu s autocestom. Bio bi to jedan veliki gospodarski zamašnjak ovom dijelu Dalmacije uključujući primorje i otoke. S njim bi se razvijala i naša Gospodarska zona Ravča kao logistički centar za brojne gospodarske djelatnosti na obližnjem primorju i otocima.

Koja manja, ruralna turistička mjesta su vam uzori u pogledu razvoja turizma?

To je sigurno unutrašnjost Istre. Spoj povijesti, kulturne baštine i prirodnih ljepota, ali posebno očuvanja i brendiranja domaće i autentične gastronomije. Primjerice i Istarski pršut i Dalmatinski pršut nose EU zaštitu. Dok se u cijeloj Istri proizvodi svega 10 tisuća komada certificiranog Istarskog pršuta, danas se samo u Vrgorcu na našoj biokovskoj buri suši 70 tisuća komada certificiranog Dalmatinskog pršuta te još više Dalmatinske pancete i pečenice. Taj podatak dovoljno govori o njihovom umijeću i snazi brendiranja domaće proizvodnje, nečega što i nama treba biti uzor.

Dobivaju li ovdje ljudi tj. obrtnici  ikakve poticaje za razvoj turizma? Apliciraju li dovoljno prema europskim fondovima?

Ministarstvo turizma RH, Splitsko-dalmatinska županija ili Turistička zajednica SDŽ redovno godišnje objavljuju natječaje za podizanje kvalitete na registriranim turističkim objektima, ali tu se radi o privatnim prijavama i investicijama u koje Turistička zajednica grada Vrgorca nema uvida.

Što biste preporučili mladim ljudima koji se namjeravaju baviti turizmom u vrgorskom kraju?

Da budu inspirirani ljepotama, poviješću te baštinom vrgorskog kraja, da se ne boje biti svoji, prirodni, onakvi kakvi jesu, jer ono što se nama čini kao obična svakodnevica poput ubrati pamidor u svom vrtu ili narezati fetu pršuta i sira, za naše goste je prava atrakcija. Također bih savjetovala da ne ulaze financijski naglo u velike projekte već da strpljivo krenu graditi svoju turističku ponudu te je šire i nadograđuju sukladno potražnji.

Može li se živjeti samo od turizma kod nas ili je to za sada samo dodatna zarada, uz osnovni posao?

Imamo nekoliko iznajmljivača kojima je turizam glavni izvor prihoda, međutim u većem broju slučajeva radi se o dodatnoj zaradi. To i ne čudi kada smo već naglasili da je prioritet Vrgorčanima poljoprivredna proizvodnja koju treba čuvati i njegovati te na njoj graditi održivi cjelogodišnji turizam. Naime, turizam je jedna vrlo specifična i osjetljiva djelatnost, a pandemija koronavirusa pokazala nam je zašto turizam nazivaju „industrijom na staklenim nogama“. Nije dobro ni za jednu državu da joj turizam bude primarni izvor prihoda, stoga mislim da je situacija kakvu trenutno imamo u Vrgorcu, prvo poljoprivreda i industrija, a potom i održivi turizam, ideal kojem mnogi teže.

Kakva su očekivanja za ovu turističku sezonu?

Prošla 2022. godina bila je godina izvrsnih turističkih rezultata i najvećeg zabilježenog broja noćenja koji je ostvaren već u kolovozu pa vjerujem da će se taj trend rekordnog rasta dolazaka i noćenja kojega bilježimo svake godine i nastaviti i u ovoj sezoni.

 

Novinarke: Nensi Grljušić, Marija Tolić, Anica Grljušić
Foto: Mirna Vujčić

Podrži izvrsna.hr

Daj nam svoje mišljenje! Odvojite malo vremena i podijelite s nama vaše prijedloge, ideje ili postavite pitanje.

Javite nam se još danas!