Osnovna škola Slatine posvetila je školsku godinu 2022./2023. projektima te se sada može nazvati projektnom školom. Škola sudjeluje u dva Erasmus+ projekta, a Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije prihvatio je čak četiri projekta: CIMAJ – Glas iz Slatina daleko se čuje; RAST – RASTimo zajedno!; CIBA – Čuvari baštine – Iz bakine škrinjice znanja i mudrosti; CIPO – Dalmatinski suvenir – pregača.
Učenička zadruga Prizidnica je centar svih aktivnosti i djeluje već više od 20 godina. Ime je dobila po svetištu Gospe od Prizidnica koje se nalazi u našim Slatinama. Zadruga proizvodi mnoge zanimljive proizvode poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, ulja gospine trave, eko-sapuna, magneta, majica s tiskom, tradicijskog nakita, društvene igre „Trlja“ i mnogih drugih proizvoda.
–Zadruga već godinama sudjeluje u programu Dalmatinski suvenir Centra izvrsnosti Splitsko- dalmatinske županije koji potiče poduzetništvo i daje financijsku potporu za pretvaranje ideja u proizvode. Zahvaljujući financijskoj potpori, uspjeli smo realizirati naše proizvode na što smo jako ponosni., kaže nam voditeljica čak triju projekta, ravnateljica Željka Ninčević.
Kroz ovakve projekte učimo kako surađivati, smišljati i izrađivati proizvode te kako ih predstaviti drugima i zaraditi novac. Sve počinje idejom, pa smo i mi dugo razmišljali o tome što bismo mogli napraviti. Prošle godine smo se vratili u djetinjstvo naših baka i djedova te smo izradili igru Trlju koja je postala vrlo popularna u našoj školi i u našem mjestu. Zbog toga smo ove godine osjećali pritisak da napravimo nešto vrlo dobro. To nije bilo lako i trajalo je neko vrijeme, ali onda smo shvatili da su pregače potrebne svakome tko kuha, te smo odlučili to povezati s našom tradicijom.
Kako je cilj projekta očuvati slatinsku baštinu i tradicionalna jela koja su pripremali naši djedovi i bake, krenuli smo u potragu za informacijama. Prvo smo trebali prikupiti recepte, što se pokazalo težim nego smo mislili. U školi uglavnom poznajemo iste bake i djedove, pa su neke bake morale nekoliko puta ponavljati različite stare recepte. Brzo smo im dosadili, pa su neki snimali audiozapise svojih prabaka poput Emanuele Škrobice, čija je prabaka Lipa Pavičin od 92 godine govorila recept za brujet. Neki roditelji su nam došli u školu i praktično pokazali kako se pripremaju neka jela, poput Vlade Andrijolića, a nedavno su nas posjetili najbolji slatinski kuhari, Taso i Špiro Skoko, te su nas uz priču učili kuhati.
Kad smo prikupili audio i video zapise, odlučili smo da je šteta ne sačuvati dijalekt, pa smo se odlučili napraviti online kuharicu u koju smo ubacili i te audiozapise. U pripremi online kuharice su sudjelovale koordinatorice projekat: Ana Vukadinović, Tea Radić i Marina Ležaja te gotovo svi učenici od 5. do 8. razreda. Kasnije smo fotografirali jela, a za samu tehničku izvedbu online kuharice, odnosno za izradu izradu web stranice i uređivanje video zapisa, najzaslužniji su osmaši Sara Jerković i Roko Vantić.
–Naša online kuharica je stvarno posebna zbog starih slatinskih jela i što smo sačuvali od zaborava slatinski dijalekt. U kuharici možete Ricete za slanu spizu, Slakarije, Stranjske ricete – jer imamo i učenika iz stranih zemalja, Mudrosti iz kužine i Dalmatinske beside – rječnik naših starih zaboravljenih riječi. Okušali smo se i sami u kuhanju i pečenju nekih od jela, fotografirali smo ih, uz neka jela možete poslušati zvučne zapise naših baka i djedova kako govore recept, a neke recepte smo snimili, pa možete uživati i u video receptu., kaže nam jedna od najvrijednijih zadrugarki, sedmašica Ivana Grgurević.
Kako bi online kuharica bila dostupna široj publici, naša zadruga je odlučila izraditi poseban proizvod – pregaču. Pregača je izrađena od prirodnog žutog materijala, a tekst na pregači je izbor recepata i ilustracija iz online kuharice. Pregača također ima QR kod koji se može skenirati za pristup cijeloj online kuharici.
Zadruga trenutno radi na izradi pregača koje ćemo uskoro tiskati i zapakirati s deklaracijom koja će imati sve važne informacije o proizvodu i logotipu naše škole.
–Osjećamo se kao pravi tvornički radnici! Kroz ovaj projekt, razvijamo različite vještine, kao što su poduzetničke i društvene. Učimo surađivati, snimati, pisati, kuhati, crtati i koristiti različite informacijsko-komunikacijske tehnologije. Ne može nam se više zabraniti mobitel jer ga sad koristimo i za školu!, zaključuje veselo naš zadrugar Vicko Vantić.
–Naša pregača može biti koristan predmet u kućanstvu, lijepi suvenir i podsjetnik na Dalmaciju našim turistima. Najdraže nam je što su se u projekt uključili stariji mještani koji su nam pričali o svojoj mladosti i povijesti Slatina., kaže nam još jedan zadrugar, Vice Garić.
Naša zadruga sudjeluje i u projektu Čuvari baštine za koji smo ove godine godine osmislili projekt naziva Iz bakine škrinjice znanja i mudrosti.
–Taj nam projekt služi da naučimo nešto više o samoniklom ljekovitom i jestivom bilju koje raste na našem otoku te dobrobitima takvih biljaka na zdravlje. Provodi se u suradnji sa Udrugom za zaštitu kulturne i prirodne baštine Slatine. U projekt su uključeni svi učenici od 5. do 8. razreda., pojašnjava nam voditeljica, ravnateljica Željka Ninčević.
Krenuli smo s pripremom tako što smo popričali s jednnom bakom, Biserkom Piveta, koja je rođena 1945. godine u našem mjestu i radila je u Biljani kad je bila mlada. Biljana je bila tvornica koja se bavila prikupljanjem, preradom i izvozom ljekovitog bilja u Omišu, s velikim skladištem u Trogiru. Baka Biserka nam je podijelila svoje znanje i iskustvo, a sada čekamo malo toplije vrijeme kako bismo zajedno prošetali prirodom i pronašli jestive i ljekovite samonikle biljke u našem okruženju.
Dogovorili smo i proljetnu radionicu s Antonom Rudanom. Radionica se zove Prepoznavanje i branje bilja. On je autor i voditelj emisije Lovac na bilje na HTV-u. Ta radionica će nam pomoći da naučimo više o biljkama o kojima nam je pričala baka Biserka. Zatim ćemo sami brati kadulju koju ćemo koristiti za pravljenje eteričnog ulja. Eterično ulje kadulje ćemo dodati u čokoladu da bi bila još ukusnija. Tvrtka Nadalina će nam opet pomoći kroz radionicu, jer se bave i izradom čokolada. U školskom vrtu ćemo presaditi neke od samoniklih jestivih i ljekovitih biljaka i napraviti malu stazu za učenje o svim blagodatima prirode za sljedeće generacije učenika.
–Veselimo se što smo u provedbu uključili neke „mudre glave“, koji su, vidjeli smo, uživali u prenošenju znanja., kaže nam Enna Uvalić iz 6. razreda.
Ne smijemo zaboraviti na ekologiju! Mi smo Međunarodna eko-škola sa Zelenom zastavom i dijamantnim statusom, pa smo odlučili naučiti sve mještane o ekologiji. Primijetili smo da se otpad baca na nepravilan način i da naša igrališta i parkovi nisu najljepši. Nismo ponosni na stanje u mjestu. Zato smo odlučili pokušati riješiti ovaj problem tako što ćemo djecu koja se igraju na igralištu i u parku stalno podsjećati na ekologiju preko zanimljivih superjunaka. Već smo pripremili crteže i poruke. Slijedi nam printanje tih crteža i poruka na plexiglas, a onda ćemo ih postaviti na igralištu i u parku. Uskoro planiramo organizirati akciju čišćenja igrališta i parka, bojanje zidova i postavljanje dodatnih koševa za otpad. Sve to nam je zadatak za projekt RASTimo zajedno!, ali još važnije, za naše malo misto.
Ravnatejica Željka Ninčević nam je otkrila i još jednu želju: –Velika želja nam je u parku postaviti mini kino, u kojem bi mogli prezentirati školske projekte široj javnosti, održavati predavanja i radionice, kino projekcije i predstave, što bi omogućilo veću povezanost Škole i mjesta. Projekt provodimo u suradnji s Udrugom za zaštitu kulturne i prirodne baštine Slatine, te se nadamo uz njihovu pomoć, kao i uz pomoć Grada Splita, dobiti prekrasan prostor, čist i ugodan, gdje će svi rado dolaziti, učiti, igrati se i družiti se, te kvalitetno provoditi svoje vrijeme.
A uza sve projekte, da nam bude još lljepše u školi, dovršavamo dugogodišnju akciju izrade sunčanog sata na školskom igralištu.
Puno nas posla još čeka, a sve faze projekta će snimati i pratiti naša CIMAJ ekipa.
I to vam je kratak opis što sve radimo u OŠ Slatine!
Filip Škrobica, Marina Andrijolić, Ana Ćatipović
autori fotografija: Sara Jerković, Roko Vantić