U današnje doba, mediji i društvene mreže postali su neizostavan dio svakodnevice mladih. Njihov utjecaj proteže se na sve aspekte života – od informiranja i obrazovanja do oblikovanja stavova, ponašanja i identiteta. Kako bismo stekli dublji uvid u ovu tematiku, provedena je anketa među učenicima V. gimnazije Vladimir Nazor Split koja je obuhvatila različite aspekte korištenja medija i društvenih mreža. Ova reportaža donosi detaljnu analizu rezultata ankete, interpretaciju pojedinih odgovora te širi kontekst koji objašnjava dobivene trendove.
Statistička analiza
Prema podacima prikupljenima anketom, većina mladih provodi značajan dio svog vremena na društvenim mrežama, pri čemu su najpopularnije platforme Instagram, TikTok i YouTube. Statistike pokazuju da više od 80% ispitanika svakodnevno koristi društvene mreže, dok ih preko 50% koristi više od tri sata dnevno. Ovi podaci potvrđuju trend sve veće digitalizacije života mladih te postavljaju pitanje o posljedicama takvog načina provođenja vremena.
Jedan od zanimljivih rezultata ankete odnosi se na informiranje mladih društvenim mrežama. Više od 70% ispitanika navelo je da najčešće prati vijesti putem digitalnih platformi, dok tradicionalni mediji poput televizije i tiskanih novina gube značaj. Ovo potvrđuje globalni trend digitalne transformacije medijskog prostora, ali otvara i pitanje vjerodostojnosti informacija koje mladi konzumiraju.
Dodatno zabrinjava podatak da se veliki postotak mladih susreće s dezinformacijama i lažnim vijestima, no samo manji dio provjerava izvore informacija.
Jedno od ključnih pitanja u anketi odnosilo se na način na koji mladi prepoznaju lažne vijesti. Rezultati pokazuju da većina ispitanika primarno koristi logičko zaključivanje i provjerava izvore informacija, no značajan dio sudionika priznaje kako rijetko ili nikada ne provjerava točnost vijesti koje konzumira. Dio mladih oslanja se isključivo na intuiciju ili mišljenje influencera, što ukazuje na potrebu za jačanjem medijske pismenosti.
Društvene mreže i samopouzdanje mladih
Jedan od ključnih segmenata ankete odnosio se na utjecaj društvenih mreža na samopouzdanje i sliku o sebi. Rezultati pokazuju da više od polovice ispitanika osjeća određeni pritisak zbog idealiziranih prikaza života influencera i vršnjaka na društvenim mrežama. Fotografije i objave koje promoviraju savršen izgled, luksuzni način života i nerealne standarde često dovode do uspoređivanja i nezadovoljstva vlastitim životom.
Mnogi mladi istaknuli su kako im društvene mreže uzrokuju anksioznost i osjećaj nesigurnosti, što dodatno potvrđuje potrebu za svjesnim korištenjem digitalnih platformi.
Pozitivni aspekti
Ipak, nije sve negativno – anketa je pokazala da društvene mreže mogu imati i niz pozitivnih utjecaja. Većina mladih nije doživjelo negativna iskustva poput cyerbullyinga, a kad su ispitani o mišljenju o utjecaju društvenih mreža na kvalitetu života, odgovori su većinom bili pozitivni.
Posebno su upečatljivi odgovori;
“Mislim da mi društvene mreže mogu pomoći s nekim stvarima jer iako ima sadržaja koji utječu na neki način negativno na mene, ima i onih koji mi pomažu s mojim emocijama i trenutnim stanjem. Sve ovisi o sadržaju koji se gleda i sluša.”
“Mislim da mogu poboljšati kvalitetu života, ali ne u velikoj mjeri. Društvene mi mreže služe za zabavu, opuštanje i odmor. Dok ih koristim često naiđem na nekakve korisne i zanimljive sadržaje i nekakve svakidašnje ‘tips and tricks’. Također, nailazim i na stvari koje su kreativne i domišljate pa i mene potiču na takav pristup.”
Više od 60% ispitanika smatra da su društvene mreže vrijedan alat za umrežavanje i komunikaciju. Mladi često koriste društvene mreže za dijeljenje vlastitih radova, sudjelovanje u online zajednicama i ostvarivanje profesionalnih kontakata.
Zaključak
Rezultati ankete jasno pokazuju da su mediji i društvene mreže postali neizostavan dio života mladih, s nizom pozitivnih i negativnih učinaka. Dok s jedne strane omogućuju pristup informacijama, kreativno izražavanje i povezivanje s drugima, s druge strane donose izazove poput dezinformacija, pritiska savršenog izgleda i mogućih negativnih utjecaja na mentalno zdravlje.
Kako bi se umanjili negativni učinci, ključno je ulagati u medijsku pismenost mladih, educirati ih o sigurnom korištenju interneta te poticati kritičko razmišljanje prilikom konzumacije digitalnog sadržaja. Također, važno je promovirati autentičnost i realistične prikaze života, kako bi društvene mreže ostale alat za inspiraciju i učenje, a ne izvor nesigurnosti i stresa.
Autorica reportaže: Sara Stipić
(Anketu je osmislila i provela Multimedijska skupina V. gimnazije Vladimir Nazor Split među svojim učenicima)
Najnoviji komentari